Za početak jedna situacija koju sam imao s hrvatskim distributerom Adobe softwarea. Mislim da sam već o tome pisao po forumima i slično, ali da spomenem i ovdje, zvuči mi kao zanimljiv uvod. Prije ne tako puno vremena odlučio sam kupiti CS3 paket, koji već neko vrijeme nije u prodaji jer je na snazi CS4. Pri razgovoru s distributerom u nas dobio sam informaciju da u principu ne mogu kupiti CS3, već moram kupiti CS4, dokupiti nekakvo održavanje i podršku za dodatni nemali iznos i tek nakon toga zatražiti downgrade na CS3. Dakle kupiti skupog konja da bi dobili jeftinijeg magarca.

CS3 mi je potreban jer imam licence za koje sam iskasirao popriličnu svoticu novaca, a tiću se raznih dodataka, skripata, pluginova. Problem je što isti ne rade na CS4 inačicama, te ukoliko bi prelazio morao bih nanovo kupiti CS4 verzije svih tih aplikacija. A to ne dolazi u obzir.

Kupovina starog softvera je po mnogima nedefinirana. Recimo Microsoft EULA govori kako vi kupnjom Windowsa ne kupuje sam OS, već kupujete pravo na korištenje istog, te da se ta prava ne mogu prenositi na druge osobe. S druge strane osim računa nigdje se ne spominje tko je upravo taj originalni vlasnik licence. Ako sam fizičko lice na računu niti ne pišu moji podaci, kao što su ime i prezime. Dakle, ovime usporedba s kupnjom automobila, kupio sam ga, moj je i mogu ga prodati uz prijenos vlasništva, djelomično pada u vodu.

Mnogi diskusije na forumima i blogovima diljem svijeta su također dvojake. Jedan krug ljudi govori da se može neometano prodati polovni/rabljeni software uz prijenos vlasništva odnosno licence, dok drugi krug ljudi govori da je jedini i apsolutni vlasnik licence tog softwarea upravo prvi kupac, odnosno kupac koji je software kupio od autoriziranog dobavljača ili samog proizvođača. Ovo potonje mi nema smisla i u sukobu je sa većinom zakona ili ustava.

Priča dolazi do toga, da moram izdvojiti 16 000 kn za određeni CS4 paket (iako mi treba CS3), i nakon par godina kad bude na snazi CS5 paket, ovaj mi jednostavno više neće trebati jer ću možda uzeti CS5 po nekoj povoljnijoj upgrade cijeni ili nedaj Bože punoj cijeni, a stari CS4 jednostano baciti u ormar. Prodati ga ne smijem, pokloniti ga ne smijem. Smiješno, bacio sam 16 000 kn nakon par godina u vjetar. Znači li to da kupnja software nije dugoročna investicija? Iako je osnovno sredstvo za rad, recimo webdizajnera.

Microsoft prednjači u monopolizmu po ovom pitanju, a isto tako nas nesvjesno prisiljava dugogodišnjim i agresivnim marketingom na kupnju upravo Microsoft programa. Trenutno se vodi dosta parnica protiv njih baš zbog tih neustavnih postupanja prema klijentima. Najgore od svega je što nakon par godina ili manje, podrška za neki stariji software jednostavno prestane postojati, problem je u tome što dalje razvijaju aplikacije koje su u opcijama “moraš imati” agresivno prezentirane tržištu, a opet zahtjevaju novi OS. Znači nešto za Windows 7 neće raditi za XP ili Vistu. A inačica koju ste legalno kupili za XP ili Vistu jednostavno više nema podrške ni nadogradnje, a sam Microsoft sustav kakav i je, pun rupa po pitanju virusa, malwarea, spywarea, postaje leglo razmnožavanja raznih naprednih nametnika. Da, time ste opet u ilegalnim vodama.

U Apple-u su to riješili jednostavno, a opet odlično. Kupnjom Mac računala dobivate MacOS. Znači i hardware i software čine jedno računalo. Jedno ne radi bez drugog, oke radi, ali nije preporučljivo. Kako sam Mac sutav bude u rangu skupljeg PC sustava, OS dobivate đabe. Ono što pak je najbolje, upgrade na novu inačicu MacOS-a dođe nekih 30ak dolara. Naravno da ću kupiti i nije mi na kraj pameti da idem tražiti ilegalne verzije. O funkcionalnosti MacOSa neću ni govoriti :)

Neki dan sam s prijateljima pokušao dokučiti što nam uopće može BSA, koliko je legalan upad u tvrtku i traženje licenci. Tko upada? Oni? Policija? Inspektori? Prošvrljao sam malo BSA stranicama i izvukao nekoliko citata:

Q: Što je u fokusu aktivnosti BSA u Hrvatskoj?

A: Aktivnosti BSA možemo podijeliti na tri vrste: edukacija, zaštita i ostvarivanje prava njegovih članova, te sudjelovanje u kreiranju i provedbi programa zaštite intelektualnog vlasništva na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Primarni cilj BSA u Hrvatskoj jest razvijanje svijesti i edukacija javnosti o sadržaju i ulozi zaštite autorskih djela, upravljanju softverom, sigurnosti kibernetičkog prostora, elektroničkom poslovanju i drugim pitanjima vezanim za Internet, kao i sprječavanje neovlaštene uporabe, protupravnog kopiranja i distribucije softvera. U fokusu aktivnosti BSA su u prvom redu pravne osobe, posebno trgovačka društva koja neovlašteno koriste softver u svom poslovanju, tj. radi stjecanja dobiti, bilo kao krajnji korisnici, bilo kao prodavači. BSA ulaže značajne napore u edukaciju o zaštiti softvera i posljedicama njegove neovlaštene uporabe, i to putem svojih web stranica, medijskih objava, izravnim slanjem letaka ili dopisa kojima se upozorava na potrebu vođenja evidencije i urednog upravljanja softverskom imovinom koja je potrebna za poslovanje trgovačkog društva.

BSA je također predstavnik svjetske industrije komercijalnog softvera pred vladama. BSA zagovara razvijanje suradnje među državnim tijelima i nevladinim interesnim udruženjima u zemlji i inozemstvu sa ciljem usavršavanja nacionalnog zakonodavstva o zaštiti intelektualnog vlasništva, promoviranja uporabe legalnog softvera i prevencije softverskog kriminaliteta.

BSA, osim toga, sudjeluje u zaštiti autorskih prava na računalnim programima njegovih članova.

Q: Kako BSA postupa s obavijestima o mogućem korištenju nelegalnog softvera?

A: Ukoliko BSA primi prijavu da određena osoba koristi ili prodaje nelegalni softver, proslijedit će prijavu nadležnom tijelu. Nakon što prime prijavu, državna tijela postupaju po službenoj dužnosti, dok BSA može sudjelovati u postupku kao predstavnik oštećenika – proizvođača računalnih programa, čija su autorska prava povrijeđena neovlaštenim kopiranjem, korištenjem ili prodajom njihovih proizvoda.

Q: Tko vrši progon počinitelja prekršaja odnosno kaznenih dijela?

A: Primljene prijave BSA prosljeđuje nadležnim državnim tijelima koja postupaju po službenoj dužnosti u skladu s pravnim propisima i utvrđenim činjenicama. Prijave koje primi protiv pravnih osoba BSA najčešće prosljeđuje Državnom inspektoratu Republike Hrvatske ili policiji, odnosno Državnom odvjetništvu RH. Na temelju rezultata inspekcije, Državni inspektorat podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi nadležnom prekršajnom sudu zbog povrede autorskih prava na računalnim programima. Policija vrši pretragu prostorija prijavljene osobe, te ako se utvrdi postojanje osnova, podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu. Na temelju rezultata provedene istrage, državno odvjetništvo podiže optužni akt pred nadležnim sudom.

U određenim slučajevima, policija postupa i prema pojedincima koji koriste ili preprodaju nelegalni softver. BSA, kao pravilo, ne sudjeluje u takvim postupcima. Štoviše, ukoliko državna tijela zahtijevaju očitovanje BSA u postupcima u kojima se radi o pojedincima koji su za svoje privatne potrebe na računalu u svom domu koristili jednu nelicenciranu kopiju pojedinog računalnog programa, BSA se najčešće očituje u smislu nekažnjavanja okrivljenika, ako takva mogućnost postoji prema zakonu. Primarni cilj BSA sastoji se u educiranju pojedinaca o zakonskim odredbama i softverskom kriminalitetu.

Q: Što je nelegalni softver?

A: Nelegalnim se smatra softver za koji ne posjedujete licencu i račun o nabavi (neovlašteno umnožavanje), kao i krivotvoreni softver.

Q: Što kaže zakon?

A: Računalni programi su zaštićeni kao autorsko djelo na temelju Zakona o autorskom pravu. Prema hrvatskom zakonodavstvu uporaba, odnosno kopiranje, instaliranje, korištenje, prodaja, iznajmljivanje i sl. računalnih programa bez valjane licence, odnosno odobrenja nositelja autorskih prava (proizvođača programa), predstavlja povredu autorskih prava, što povlači građanskopravnu, prekršajnu i kaznenu odgovornost (najčešće ne isključuju jedna drugu).

Osoba čija su autorska prava povrijeđena može zahtijevati njihovu zaštitu i naknadu štete nanesene povredom. Pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za ovu vrstu prekršaja mogu biti kažnjeni novčanom kaznom u visini od 5.000,00 do 50.000,00 kuna. Nadalje, neovlašteno korištenje autorskog djela predstavlja i kazneno djelo kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom zatvora do najviše pet godina. Računala i oprema korištena za počinjenje kaznenog djela oduzet će se, a nelegalni softver i predmeti nastali kao rezultat počinjenja kaznenog djela oduzet će se i uništiti. Udruženje BSA redovito ističe ove pravne činjenice kako bi informiralo javnost u cilju prevencije softverskog kriminaliteta općenito, te upozorilo korisnike softvera na pravne posljedice njegove neovlaštene uporabe.

Zaključak

Ako ste trgovačko društvo, obrtnik ili bilo koji drugi pravni oblik jednostavno se ne isplati imati ilegalan softver. Da, teško je izdvojiti taj veliki novac, ali stavite se u ulogu nekog metaloprerađivačkog zanata. Koliko oni moraju izdvojiti za nabavku osnovnih radnih sredstava.

Problem proizvođača weba i programa, dizajnera je u tome što Hrvati još uvijek nemaju kulturu poslovanja, odnosno, velika većina, kako kažu nedavna istraživanja, će tek za pola stoljeća doživjeti tu svijest koja je trenutno van Hrvatske, u Europi i svijetu. Autolimar mora izdvojiti malo više početnog kapitala za nabavku strojeva od webdizajnera, ali s druge strane, ako on veli da vas popravak lima na ljubimcu košta 1000 eura vi se nečete previše buniti već ćete to uredno platiti. U webdizajnu je malo drugačije. Tu je svaki klijent najpametniji, a najgore od svega je što svaki mladi webdizajner mora podilaziti takvom klijentu ukoliko želi opstati.

Nije dovoljno donijeti samo rigorozne kazne za kršitelje zakona, potrebno je prije svega pripremiti teren da uopće  do toga ne dođe. A ono što nam govori naš zakonik, naša država, naše vodstvo upravo je ta suprotnost.

Similar Posts:

• BSA PR – dosadašnji rezultati akcije
• BSA – Često Postavljana Pitanja
• Moje viđenje vezano uz kupnju softvera u Hrvatskoj
• 7. godišnja studija o stopama softverskog piratstva
• BSA jesenske akcije protiv piratstva
• Praktični savjet kako reagirati prilikom povrede autorskog prava
• iPad saga se nastavlja i dalje
• Slobodni festival 4